PODRUČJE SELA
Smješteno pored autoceste selo Štitar je ravničarskog tipa. Izgrađeno je još za vrijeme Vojne Krajine u 18. st. Najstarije kuće su u selu od prije 200-250 godina. Kao ravničarskom selu granice mu nisu oštro omeđene osim s juga gdje graniči s rijekom Savom i koja mu čini jedinu barijeru. Takav nizinski položaj omogućuje selu lako prilaženje saobraćajnim putevima te se lako veže s općinskim i kotarskim središtima. Usred štitarskog hatara nalazi se šuma Rastovica koja izgleda poput nekog otoka u selu i nema veze sa ostalim šumama koje selo okružuju. Na sjeveru su rudine Ostrovska greda i Crna greda,Vrtlak,Stanić i Babin stan. Prema Gradištu je Komarevo,Dvorište,Kadište i Vodeničke njive. Zapadno prema Babinoj Gredi su Teča,Blato,Zablaćje,Rastovica,Lasci i Tovolj.


Karta iz 2003god.

Sa sjevera graniči sa područjem sela Cerne,s istoka sa područjem Gradišta i Županje,sa zapada s područjem Babine Grede,dok je s juga već spomenuta rijeka Sava. Selo leži na naplavnom području aluvijalnog porijekla. Nadmorska visina sela je 85 m,bonitet zemlje je slab zbog visokih podzemnih voda. On se odražava na žetvenim prinosima kao i na cijelom standardu života ovih žitelja,osobito prije kanalizacije i komasacije zemljišta. Udaljenost seoskog centra od Save iznosi 500 m, a do Županje 5 km. Za vrijeme ankete 1958. na području sela bilo je ukupno 2.032 stanovnika i 472 obitelji s 943 muškarca i 1089 žena raspoređenih u 443 kućanstva.

NASELJAVANJE ŠTITARA
Oko Štitara nađeni su mnogi predmeti iz ranog i kasnog neoltika te metalnog doba, što dokazuje da je već tada ovaj kraj bio gusto naseljen. Nađeni su nadalje izvjesni materijali iz rimske dobi te nalazi srednjovjekovnog novca slavonskih banovaca i ugarskih denara. Pored današnjeg, novog Štitara, nekad su se nalazile ruševine Starog ili Saskog Štitara, na burumu. Stanovnici Starog Štitara morali su se povući i raseliti iza savskog nasipa pred čestim poplavama rijeke.
Štitar i Saski Štitar po svom nazivu podsjećaju na obrtništvo,dakle na rijetka sela gdje se obrtništvo razvilo prije Turaka. Oba Štitara (vjerojatno) dobila su svoja imena po zanimanju svoga stanovništva, koje je (navodno) izradjivalo štitove. U jednom od njih bilo je osnovno stanovništvo sasko i ovi njemački majstori svakako su bili oni koji su taj obrt ovamo i donijeli. To je bio jedan od rijetkih slučajeva naseljavanja Nijemaca na području tadašnje vukovarske župe, daleko od velikih gradova i prometa. Jamčno je nekoliko porodica tih Sasa došlo nekom zgodom na ovo zemljište iz svojih rudarskih naselja u Bosni. Štitar se spominje već u 14. st. u posjedu moćne porodice Gorjanskih, u 15. st. pripada kaštelu Kostromana,zatim Berislavićima i dr. Za turskog vremena ovo je područje po svojoj prilici pripadalo susjednoj katoličkoj župi na bosanskoj strani u seli Crkvištu. Na tom se zemljištu u dotursko vrijeme nalazilo 12 manjih sela od kojih su se do konca turskog vladanja održala Babina Greda,Štitar,Kruševica i Mihaljevica. U ratovanju od 1687-1691.god i seobi koja je poslije toga nastala,prešlo je s bosanske strane ovamo mnogo naroda, a osobito iz susjedne župe Crkvišta koja je tom prilikom izgubila svoje cijelo hrvatsko starinačko naselje. U Štitaru je iz turskog vremena ostalo desetak starosjedilačkih kuća koje su bile polujekavske. Od 1687-1716 doselilo se u to selo iz Bosanske Posavine još nekih 30 porodica tako da je oko 1730-te godine bilo u njemu na četrdesetak obitelji u preko 80 domova. Glavni dio bosanskih doseljenika u Štitar bio je iz sela Utorkovića koje je ležalo preko Save. Od starih i doseljenih porodica malo ih je izumrlo ali ih se poveći broj raselio. Kada je Austrija 1717 god. na bosanskoj strani dobila uski trak Posavine počelo je obrnuto ponovno naseljavanje bosanske posavine. Austrija je dala to pusto zemljište na obrađivanje svojim graničarima. Tada je s ovog područja preselio oveći broj porodica na puste dobre zemlje na desnoj obali Save.
Bodenstein spominje ova imena graničara nastanjenih u Štitaru 1718 god. : Kobašević,Vidić,Oršolić,Miličić,Jović,Živković,Vučetić,Jakobović,
Biberović,Vukasović,Karlić,Merdjen,Vukić,Bošnjaković,Dominković,
Maličić,Batić,Andrić,Matijević,Simić,Vincetić,Rogić,Vidaković,
Ferković,Filipović,Prelić,Ognjanović,Puljak,Dabić,Mašić,Čović.