Voditelj predsjedništva g.Đuro Buzov istaknuo je sljedeći dnevni red:
1.Izbor radnog predsjedništva
2.Izvještaj o postanku i radu KUD-a Josip Kozarac
Izvještaj o umjetničkim dostignućima društva
3.Pozdravi i čestitke prisutnih gostiju
4.Dodjela diploma i priznanja zaslužnim članovima

Obzirom da je prva točka dnevnog reda iscrpljena u samom uvodu,prešlo se na točku br. 2.

REFERAT O POSTANKU I RADU KUD-a JOSIP KOZARAC KROZ 50 GODINA predstavila je tajnica društva Marija Miličić.
„Dame i gospodo, štovani članovi predsjedništva, dragi gosti, srdačno vas pozdravljam na ovaj, za nas, svečani i značajan dan, dan kada obilježavamo 50. rođendan KUD-a Josip Kozarac.
Filozofi su davno rekli da je čovjek društveno biće, doduše poseban, ali ta posebnost vrijedi i znači tek u interakciji s drugim ljudima. Svako kulturno-umjetničko društvo nastaje i živi zbog ideja i truda pojedinaca uklopljenih u jednu cjelinu. Davne 1950. godine nekoliko mještana na povratku s županjskog kirbaja, razgovarajući o bitnim i nebitnim stvarima, došlo je na ideju kako bi bilo dobro u Štitaru osnovati jedno društvo, gdje bi se pronašli svi oni koji vole plesati i pjevati.
Vrlo brzo, uz pomoć tadašnjeg ravnatelja osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ g. Mirka Krznarić, započelo se s proba. Dolazili su kako mladi tako i stariji mještani. Znali su da će im članstvo u društvu obogatiti život na mnogo načina. KUD je dobio ime po poznatom i priznatom slavonskom književniku Josipu Kozarcu.
Prvi članovi upravnog odbora, od kojih neki nisu više među nama bili su:
LOVRO VINCETIĆ
MIRKO KRZNARIĆ
MARICA KRZNARIĆ
MARKO PASTOVIĆ
IVAN VINCETIĆ
ANTUN ORŠOLIĆ
ADAM BUŠIĆ

Uslijedili su mnogobrojni nastupi na području Republike Hrvatske, ali i izvan nje. KUD Josip Kozarac nastupa na svim smotrama folklora u Slavoniji-kao što su Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Šokačko sijelo u Županji.
Treba se prisjetiti i dramske skupine koja je dala veliki broj predstava.
Kroz 50 godina društvo je održalo niz cjelovečernjih koncerata, a snimljeno je i nekoliko kratkih televizijskih i radijskih emisija.
Kroz društvo je prošlo mnogo tamburaša, mnogo ih je zavoljelo tamburu upravo u društvu. Neki od njih su tamburu slijedili i ostali joj vjerni u potpunosti, te ju izabrali za životni poziv. Upravo to su učinili Najbolji Hrvatski Tamburaši, koji su bili svojedobno članovi društva.
Legenda tamburaške glazbe, koji nažalost nije više s nama, Hrvoje Majić, također je bio član KUD-a, na što je društvo posebno ponosno.
Neposredno prije i za vrijeme trajanja Domovinskog rata, zbog nesretnih okolnosti koje su zadesile i Štitar, rad društva bio je ograničen. Nastupi su svedeni na minimum i to na redovitim smotrama folklora u Slavoniji. Tijekom Domovinskog rata život su izgubila i dvojica članova društva, hrvatski branitelji Dražen Tomšić i Luka Pejić. Hvala im za sve što su dali za društvo. Zahvaljujemo i ostalim preminulim članovima, koji neće biti zaboravljeni. Uslijedila su bolja vremena i ponovno se počelo raditi. Održano je niz nastupa u Republici Hrvatskoj, ali i izva nje. Društvo putuje u Poljsku i Francusku, gdje ostvaruje značajna prijateljstva i dobre rezultate.
Čast nam je sto smo članovi IGF-a, međunarodne udruge koja njeguje folklor i okuplja društva koja se bave očuvanjem tradicije.
2004. godine KUD Josip Kozarac bilo je domaćin 7. Susretima naroda i kultura, što također biva zapaženo.Kroz 50 godina društvo je ostvarilo mnogo prijateljstava s drugim KUD-ovima iz RH.
Danas društvo broji oko 60 članova, raspoređenih u plesnoj, pjevačkoj i tamburaškoj skupini. Nastojimo očuvati ono što je karakteristično za Štitar i predočiti to na najbolji način. Ne kao žaljenje za starim vremenima, nego zbog želje da svjedočimo o stvaralaštvu i ranijem životu naših starih koji su vrijedni povijesni izvor. Oni govore o prošlosti, ali mogu pomoći kao smjernice za ljepšu budućnost“

IZVJEŠTAJ O UMJETNIČKIM DOSTIGNUĆIMA I DRUGIM SPECIFIČNIM OBILJEŽJIMA KOJI PRATE DRUŠTVO DAO JE STANISLAV ORŠOLIĆ

„Gospodine predsjedniče organizacijskog odbora ove svečanosti, poštovane članice i članovi društva, dragi uzvanici, gosti i prijatelji!“
Ponosni i dični na ovaj veliki jubilej pokušajmo svi zajedno procijeniti, što je to učinjeno u ovim dugim godinama rada, a pogotovo što su vrijednosti koje promiču članice i članovi štitarskog društva.
Na početku ovog izlaganja nekoliko povijesnih i zemljopisnih činjenica.
S početka 1 500-tih godina današnji Štitar nosi naziv ŠTITAR, zbog staroštokavskog narječja.
1 700-tih godina rabi se oblik „ŠT“ umjesto „ŠĆ“ i formira se naziv ŠTITAR.
Poznato je da se povijesno bilježe dvije pozicije Štitara. Sam naziv Štitar dakako asocira na vojno oružje obrane – štit. Neki povjesničari govore o izradi štitova na ovom području, no to je malo vjerojatno. Najvjerojatnije se tu radi o obrambenom štitu od turskih prodora, jer je ovdje tok Save iznimno bio nepremostiva prepreka za osvajače. Samostalnost župe se dogodila 1818.god. a selo Štitar čini 1 11. kompanije Vojne krajine zajedno sa Županjom i Bošnjacima.
Vojna granica ostavlja i svoj kulturni utjecaj na narodnu nošnju : RAJTOZNE, ČIŽME i 11 šara na ŠPENZLEU.
Granica i blizina turskog stanovništva utječe na narodnu kuhinju i poneke običaje.
Tih godina Štitar naseljavaju razni obrtnici i trgovci koji nose industrijsku odjeću.
Starosjeditelji ili prvo-užitnici u selu uglavnom nose domaće platno koje uglavnom izrađuje samo.
Granica i kasnije Austro-Ugarsko carstvo donosi u ove krajeve njemačke izraze za alate u domaćinstvu, za svinjokolju i mobu.
Svako o ovome treba posvetiti pažnje u nekim drugim prilikama. Blizina Save također utiče na stanovništvo ovih krajeva , pa tako i Štitar. Nekoliko vodenica veže neke obitelji za proizvodnju brašna. Velike ravnice uz Savu razvijaju svinjogojstvo i govedarstvo, a kroz to i proizvode iz tih uzgoja. Nažalost riba nije bitnija namirnica na trpezi kod Šokaca. Sve ove itekako ima utjecaja na pjesmu i ples ovoga dijela Slavonije tj. Šokadije. Uzgoj gusaka i pataka potiče maštu marnih žena i djevojaka na izradu posteljina!
Glazbeni folklor ima više podataka:
Prema nekim zapisima prvi oblik narodnog kola je ples bez instrumenata ili eventualno uz gajde ili dvojnice! Od pjesama etnomelografi bilježe neke oblike veselih „bećaraca“.1800-tih godina zbog političkih previranja u Evropi i raznih utjecaja sa strane u naše krajeve stižu tambure, zlatni konac i svila, toledo i rišilje.19-to stoljeće donosi dosta toga u folklor. Iako je narodna nošnja još dobro zastupljena vidljiv je utjecaj industriske odjeće i obuće.
U Štitaru između dva svjetska rata pojavljuju se i domaći tamburaši koji uz Rome tj. „Cigane“ sve bolje tamburaju i do danas vidimo profiliraju vrsne instrumentaliste na tamburi ili samici. Šteta je velika da će za neko vrijeme gotovo nestati nošnje koja ima oblike tradicijske , ali izrađene od industrijske tkanine. Nestati će specifičnog peglanja, šivanja i slaganja nošnje.
Poštovani prijatelji:
Sredinom prošlog stoljeća grupa viđenijih ljudi u selu osnova KUD „Josip Kozarac“ i daje mu zadatak da promiče kulturno stvaralaštvo svojega mjesta i da ga prezentira u svim krajevima gdje budu nastupali. Tu tradiciju su vjerno prikazivali u našoj županiji , Hrvatskoj i Evropi. Što društvo čini i koliko je društvo učinilo i čime je prepoznatljivo pod svjetlima estrade?
Od plesova posebnost je napjev poskočice u „Šokačkom kolu“. Posebni koraci u plesovima „Ćiro“, „Pargaruša“, Prošeta momče“ a među starim arhajičnimmelodijama u Štitaru se pjeva „Po livadi pala kiša rosulja“, „Poletila ptica lastavica“ i „Molski bećarac“.
U Štitaru su ostali u tradiciji stari svatovi kao običaj. Poznata je i harmonizacija „Kukunješća“ i specifično štitarsko narječje koje ima svoju veliku vrijednost. Među najviša amaterska ali svakako i tamburaška ostvarenja volimo istaknuti naše mega zvijezde „Najbolje hrvatske tamburaše“ bivše „Zlatne dukate“ i ostale manje poznate ali isto vrsne tamburaše.
Uz osnovno učenje u osnovnoj školi i KUD-u i daljnjim usavršavanjem Štitar je kolijevka tamburaške glazbe u Slavoniji. Svirka instrumentalista „samičara“je nadaleko poznata i priznata koja uz tradicijsko muško pjevanja daje pečat programima. Nedvno učešće ženskog zbornog pjevanja će još više poboljšati ovaj dojam.
Narodna nošnja Štitara zajedno sa županjskom čini jedan folklorni lokalitet. Tipovi ženske nošnje su mnogobrojni, a to su : svečana i radna. Muškarci nose špencle koje danas ima obilježje babogredske kompanije , a s početkom proizvodnje je bilo sa 11 šara i sa srcetima.
Dame i gospodo!
Uloga katoličke crkve, osnovne škole, ali i drugih institucija kao što je DVD-e, i drugih je bitna za rad KUD-a. Uloga općine tj. Grada Županje je evidentna kao i manifestacije „Šokačko sijelo“, „Vinkovačke jeseni“ ,“Đakovački vezovi“…
U idućim godinama rada potrebni su mladi naraštaji koji će nastaviti sve ovo , a možda i bolje.
Današnja svečanost je okupila mnoge „kudovce“ i osvježila mnoge uspomene. Svima hvala što su ostavili dio sebe u zgradi koja se zove KUD „Josip Kozarac“!
Meni ostaje da Vam se zahvalim poštovanoj pažnji uz ove riječi „ČAST MI JE ŠTO SAM I JA DIO OVOGA DRUŠTVA“

H V A L A !

Stanislav Oršoloić

U daljnjem tijeku svečane skupštine skupu su se obratili :
Dogradonačelnik grada Županje profesor Ivan Dabić pozdravio sve prisutne i čestitao jubilej i izrazio nadanje da će gradske vlasti dalje još i više potpomagati rad KUD-.
Nadalje su riječ uzeli:
Mr. Anica Baturina- Predsjednica KUD-a „Kristal“ Županja
Gos. Karlo Filipović- KUD „Tomislav“ Županja
Gos. Babić - KUD „Seljačka sloga „ Gradište
Gos.Ilija Bijondić
Gospođa Katica Blažević- Prenosi čestitke Gđe. Marice Krznarić
Gos. Josip Barišić –Daruje sliku Josipa Kozarca
Gđa. Janja Juzbašić
Prof. Vinko Bulat –KUU „Zvona Zagore“
Gos. Vinko Filipović – Predsjednik odbora „Šokačko sijelo“

Zatim je predsjednik KUD-a „Josip Kozarac“ gospodin Mato Curić – Bato uručio Diplome i Priznanja zaslužnim članovima KUD-a .

Diplome su dobili sljedeći:
MATO BJELOPAVLOVIĆ
MANDA BABIĆ
KATICA BLAŽEVIĆ
ĐURO BUZOV
MATO CURIĆ
MATILDA DAMJANOVIĆ
ĐURO DOMINKOVIĆ
MARA FILIPOVIĆ
ANTUN FILIPOVIĆ
ANA GAŠPAROVIĆ
MARKO GAŠPAROVIĆ
ANTUN ILIŠEVIĆ
MANDA JING
MARIJA KASAČ
KATA KOBAŠEVIĆ
IVICA KOBAŠEVIĆ
MANDA KOKANOVIĆ
JAKOB KOPIĆ
MARICA KRZNARIČ
IVAN MILIČIĆ
ANTUN ORŠOLIĆ
STANISLAV ORŠOLIĆ
JOSIP PAVELIĆ
MARKO PASTOVIĆ
JOZO PERIĆ
IVO STIPANOVIĆ
MARA TOLDI
MARIJA TURK
MANDA VINCETIĆ
KAJKA VINCETIĆ
JOSIPA VINCETIĆ
IVAN VINCETIĆ
MARA VINCETIĆ
FRANJO VUKIĆ
MARKO VUKIĆ
BARBARA VUKOVIĆ
MATO ŽIVKOVIĆ
IVAN ŽIVKOVIĆ
ĐURO LUKAČEVIĆ
IVAN LUKAČEVIĆ
JOSIP FICI

Priznanja su dobili:

ILIJA BIJONDIĆ
JOSIP BARIŠIĆ
IVO DOMINKOVIĆ
STANKO DOMINKOVIĆ
MARIJA DEBAK
EVICA DAMJANOVIĆ
MARTA DOMINKOVIĆ
ROBERTA FILIPOVIĆ
MARIJA GAŠPAROVIĆ
ANTUN IVANOVIĆ
MARIJAN KOPIĆ
MARTA KOVAČEVIĆ –Australija
MARIJA KOBAŠEVIĆ
MATO LUKAČEVIĆ
MATO LUKAČEVIĆ
ANDRIJA MILIČIĆ
MATO MILIČIĆ
ŽIVKO MILIČIĆ
ĐURO MILKOVIĆ
MARTIN ORŠOLIĆ
FEBIJAN ORŠOLIĆ
ZDENKA TOMAN
MARKO PEIĆ
ZLATKO VINCETIĆ
ĐURO ŽIVKOVIĆ
FRANJO ŽIVKOVIĆ
MIRKO GAŠPAROVIĆ
STANKO ŠARIĆ
KATA VLAŠIĆ – Australija

SVEČANI MIMOHOD
Oko 16h krenuo je ispred O.Š. Ivan Goran Kovačić svečani mimohod u kojem su sudjelovala sva gostujuća društva. Mimohod je išao Školskom ulicom,ulicom Matije Gupca te Strossmayerovom (velikim krajem) i ponovno se vratio na početnu poziciju,tj.pred školu gdje je uslijedio prigodni program.
Ulice kroz koje je mimohod išao bile su prekrasno uređene zahvaljujući vrijednim rukama naših baka i majki. Gotovo svaka kuća je svoje prozore i kapije okitila najljepšim ručnim radovima,koje koji se samo u posebnim prigodama izlažu očima javnosti. Prenose se s generacije na generaciju,a svaka je obogaćena novim dijelovima i novim načinom izrade.
Bilo je prekrasno hodati kroz tako uređeno selo,kao da su svi htjeli reći-SRETAN ROĐENDAN!
Konjogojska udruga Vranac cijeli je događaj organizirala zaprege i jahače.

PROGRAM POVODOM PROSLAVE 50 GOD. KUD-a
Nakon mimohoda započeo je prigodni program kojim smo htjeli počastiti naše mještane i podijeliti radost slavlja s prijateljima iz gostujućih društava.
Pozornica je bila postavljena na školskom igralištu i bila uređena u stilu starinske sobe s krevetom na kojem su bili jastuci,pokrivači i prekrivači kakvima su davno spavali naši stari,zatim je postavljen i stol,starinski s dva stolca.
Sve je još bilo upotpunjeno različitim komadima ručnih radova i peškirima koji su neizostavan dio.Prostor ispred pozornice ukrašavali su plodovi jeseni-različiti oblici tikvica,voće i povrće,te drugi predmeti koji su

Zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati i završila bez ikakvih incidenata i nesuglasica. .karakteristični za tipično slavonsko dvorište.
Takav okoliš je znatno pridonio cjelokupnom programu koji je uslijedio.
Zato smo zahvalni gospođama koje su su dale puno truda u uređenju pozornice-gđi. Ani Vincetić, gđi. Mandi Vincetić, gđi. Tereziji Šošić, gđi. Kata Dimić.
Program je započeo himnom koju su nam izvele članice ženske pjevačke skupine TENA. One su nas počastile s još tri pjesme,a nakon njih sve nas je oduševio i ispunio srca radošću nastup školskog folklora i tamburaške sekcije. Lijepo je vidjeti djecu koja daju sve od sebe da što bolje prezentiraju ono što jesu i ono što ne smije otići u zaborav.
Na red su stigli i slavljenici, KUD Josip Kozarac!
Posebno nam je drago bilo ugostiti prijatelje iz Mirlović Zagore koje smo posjetili u lipnju ove godine. KUU „Zvona Zagore“ dolaze iz Mirlović Zagore koja se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji. Posebno su u svom radu usredotočeni na očuvanje pjesme i običaja iz svoga kraja. Aktivni su na različitim smotrama folklora.
Rođendan su nam čestitali i uveličali i gosti iz KUD-a Tkanica iz Vinkovaca.
Zatim KUD Remetinec iz Remetinca, iz Varaždinske županije.
Posjetili su nas i članovi KUD-a Matija Gubec iz Donjeg Miholjca, te KUD Obreška iz Donje Obreške koja se nalazi u SZ dijelu Moslavine,općina Kloštar Ivanić.
Imali smo i goste iz Bosne i Hercegovine,KUD „Mladost“ iz Domaljevca.
Na kraju su nastupili gosti koji su polučili najveći aplauz i ovacije-muška pjevačka skupina „SV.Ante“ Kraljice. Skupina broji 12 članova i pjeva kako tradicijske pjesme iz svog kraja-dalmatinske Zagore tako i pjesme iz cijele Hrvatske. Na kraju gostima smo podijelili
zahvalnice i prigodne poklone,a za uzvrat smo dobili riječi pohvale,zahvale i vrlo vrijedne poklone koje smo izložili u osnovnoj školi.

Na kraju gostima smo podijelili zahvalnice i prigodne poklone,a za uzvrat smo dobili riječi pohvale,zahvale i vrlo vrijedne poklone koje smo izložili u osnovnoj školi.

VEČERA U SALI „ŠARIĆ“
Nakon programa svi smo se uputili na večeru i opuštanje u salu „Šarić“.
Sala je također bila uređena u skladu s događajem i prigodom. Za to su zaslužne gđa. Svjetlana Živković i gđa. Josipa Vincetić.
Uz mnoštvo prekrasnih ručnih radova, postavljen je i veliki stol za kojim su davno objedovale velike obitelji. Na njemu su izloženi predmeti kojima su se služile domaćice u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova.
Zabavljali su nas i svojom svirkom dizali na noge „Mladi Dukati“.
Nakon večere koju su poslužili i priređivali svi članovi našega KUD-a pod vodstvom kuhara g. Adama Vincetić. Za predjelo smo imali čvarke,švargl i krvavica koje su nam donirali Marijan Dominković,Antun Kobašević i Ilija Jelović. Uslijedila je juha, meso za juhu su donirali Stipo Živković i Antun Kobašević, pečena prasetina te kolači koje su ispekli svi članovi KUD-a. Kruh je donirao Stipo Toman.
Stigla je na red i torta koja je bila iznenađenje, a priredile su ga Svjetlana Živković i Josipa Vincetić. Zahvalni smo Najboljim Hrvatskim Tamburašima na poklonjenom vinu iz Iločkog podruma. Ponudili smo i Ožujsko pivo,sokove te domaću rakiju šljivovicu.
Podijeljene su i zahvalnice sponzorima bez kojih bi teško realizirali sve ovo. Bili su to:
Grad Županja, g. Marijan Živković-PATRIČAR, Najbolji Hrvatski Tamburaši, PZ Napredak, mesnica AS, GP Gleter, trgovina Vesna, Željka i Branko Šarić, mesnica Kobašević, Petar Stažić, Đuro Milković, Adam Vištica, pekara Toman, Stipo Živković, Komunalac Županja, Alen Magdić, Ivan Jukić, Veterinarska stanica Štitar, Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Marija i Zlatko Vincetić, Kaja i Đuro Curić, Ivica Dugeč, Mijo Ćošković.
Zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati i završila bez ikakvih incidenata i nesuglasica.

Pogledaj 50 fotografija sa 50-te obljetnice KUD-a "J.Kozarac"